Bojkoti kupnje tijekom veljače, očekivano, utjecali su na podatke o maloprodaji, osobito u slučaju "špeceraj" trgovina.
Tako je promet u
trgovinama koje prodaju hranu, piće i duhanske proizvode, prema podacima
DZS-a, realno pao 4,7 posto u odnosu na isti mjesec lani. Ukupni promet u trgovinama realno je povećan 2,6 posto (nominalno 4,9
posto), osjetno sporije nego u prethodnim mjesecima. Usporedbe radi,
realna stopa rasta u prosincu iznosila je 6,5 posto, a u siječnju 4,4
posto. Nominalni porast prometa tijekom veljače na godišnjoj razini
ostvarilo je pet trgovačkih struka, a njih četiri zabilježile su pad. Najbolje rezultate bilježi kategorija "ljekarne, medicinski i
ortopedski proizvodi, optičarski proizvodi, kozmetički i toaletni
proizvodi", s porastom prometa od 5,3 posto i utjecajem na ukupan indeks
prometa od 0,5 posto. Slijede trgovine neprehrambenim proizvodima, koje
se uglavnom odnose na šoping-centre, s rastom od 4,3 posto, te motorna
goriva i maziva, 1,8 posto. S druge strane, najizraženiji pad od 3,3
posto bilježe motorna vozila, motocikli i dijelovi. Na usporavanje
trgovine u prvom tromjesečju upućuju i podaci o fiskaliziranim računima.
Pozivajući se na posljednje podatke Porezne, analitičari RBA navode
kako je broj fiskaliziranih računa u veljači pao na godišnjoj razini za
5,3 posto. "Osim bojkota, posljedica je to vjerojatno i rastuće
neizvjesnosti oko globalnih geopolitičkih događanja, ali i dalje
prisutnih pojačanih inflatornih pritisaka", objašnjavaju u svom dnevnom
osvrtu analitičari Elizabeta Sabolek-Resanović i Petar Bejuk. Iako
potrošnja kućanstava nastavlja biti pokretač rasta gospodarske
aktivnosti, njezino "hlađenje" (rast u prva dva mjeseca po stopi od 3,5
posto) neminovno će se odraziti i na dinamiku rasta BDP-a. U nedavno objavljenoj makroekonomskoj projekciji HNB predviđa da bi
početak godine, u odnosu na prethodni kvartal, mogao biti obilježen
stagnacijom gospodarske aktivnosti, "prvenstveno zbog slabljenja osobne
potrošnje povezane s bojkotom maloprodajnih trgovačkih lanaca tijekom
siječnja i veljače". No, bojkoti trgovina su prošli, pa se očekuje da će
i nešto lošiji pokazatelji prometa u maloprodaji biti privremeni, da će
potrošnja ponovno ojačati u nastavku godine. Uz rast plaća i
zaposlenosti, premda nešto umjerenijom dinamikom, u prilog tome trebala
bi ići i turistička sezona. Kako napominju analitičari RBA, solidni
rezultati u turizmu trebali bi i dalje podržavati optimizam potrošača,
osobnu potrošnju i maloprodajna kretanja. Ipak, oprezni su u svojim
očekivanjima i navodi kako umjerenija dinamika "ne bi trebala
iznenaditi." Pored baznog razdoblja, odnosno visokih stopa rasta tijekom
istog lanjskog razdoblja, smatraju kako se ne može isključiti niti
rastuća averziju prema riziku "zbog globalnih geopolitičkih događanja
koji posljedično mogu dovesti do suzdržavanja u potrošnji".